kombinovanjem (hibridizacijom) atomskih orbitala. Kao što se orbitale različitih atoma mogu kombinovati i dati molekulske orbitale, tako se atomske orbitale istog atoma mogu kombinovati i dati hibridne orbitale. Najpoznatije hibridne orbitale su:
sp3 orbitala - nastaje kombinovanjem jedne s i tri p orbitale
sp2 orbitala - nastaje kombinovanjem jedne s i dve p orbitale
sp orbitala -nastaje kombinovanjem jedne s i jedne p orbitale
Dakle hibridizacija je proces kombinacije atomskih orbitala istog atoma.
Evo i malo detaljnijih informacija:
Neusaglašenosti između eksperimentalnih rezultata i teorija o kovalentnoj vezi u mnogim slučajevima, zahtevali su nove prilaze pri rešavanju ovog problema. Čuveni američki hemičar, inače dobitnik dve nobelove nagrade, Pauling, uveo je 1931. godine u hemiju jedan novi postupak koji nosi naziv HIBRIDIZACIJA. To je kvantno mehanički način kombinovanja (mešanja, ukrštanja) normalnih atomskih orbitala koje mogu da oforme jednu novu skupinu atomskih orbitala sa izvanrednom orjentacijom za stupanje u vezu sa drugim atomskim orbitalama. Predpostavilo se da orbitale elektrona koje postoje u slobodnim atomima mogu da podležu preuređenju i modifikaciji u samom procesu nastajanja kovalentne veze. Hibridizacija je koristan matematički proces koji opisuje jačinu uzajamnog preklapanja atomskih orbitala pri obrazovanju stabilnih orbitala, u obliku novih talasnih funkcija, tzv. HIBRIDNIH ORBITALA.
S obzirom da postanak hibridnih orbitala dosad nije utvrđen ni u jednom izolovanom atomu, smatra se da hibridizacija nastaje u samom procesu dobijanja molekula. Prema tome: "HIBRIDIZACIJA JE MATEMATIČKI PROCES, A NE FIZIČKI FENOMEN". Hibridne orbitale su kombinacija atomskih orbitala istog atoma.
Osnovna saznanja o hibridnim orbitalama mogu se sumirati na sledeći način:
1) Hibridizacija je proces kombinovanja atomskih orbitala istog atoma.Prema tome hibridne orbitale su atomske orbitale.
2) Samo one atomske orbitale koje imaju bliski sadržaj energije mogu se kombinovati pri nastajanju hibridnih orbitala.
3) Broj hibridnih orbitala uvek jednak broju kombinovanih prostih atomskih orbitala.
Kao sto rece Administrator, to je kombinovanje tj preklapanje orbitala u u nekom atomu. Medjutim, to ipak jeste fizicki proces, tacnije kvantno-mehanicki! Ukoliko atom moze prilikom hemijske reakcije odn pri formiranju atoma da preklopi orbitale on ce to i ucniti, uz ogranicenje "da mu to odgovara" ili ti ukoliko ce sebi na taj nacin sniziti potencijalnu E odn sadrzaj energije (sve stvari u prirodi teze da imaju nizu energiju odn da snize sebi energiju - osn zakon fizike-Termodinamika). To, da li ce se, ili nece, neki atom hibridizovati, moze se odrediti odn izracunati odgovarajucom talasnom jednacinom (tzv Sredingerova j-na), sto u stvari predstavlja osnovu kvantno-mehanickog pristupa objasnjavanja strukture atoma odn strukture elektronskog omotaca kao i ponasanja odredjenih vrsta atoma.
To da li je matematički ili fizički fenomen, ne znam jer nisam ja ispitivao to pitanje, ali u knjizi "Opšta i neorganska hemija" od Stanimir R. Arsenijević se kaže upravo ono što sam dole napisao: Hibridizacija je matematički, a ne fizički fenomen! Ne znam zašto je to napisao, ali verovatno ima neki razlog... :)
Da li su orbitale fizički ili matematički fenomen? Mislim matematički... A ako su orbitale matematički fenomen, onda je i njihovo preklapanje matematički postupak, zar ne? :)
Pojednostavljeno rečeno hibridne orbitale nastaju...
kombinovanjem (hibridizacijom) atomskih orbitala. Kao što se orbitale različitih atoma mogu kombinovati i dati molekulske orbitale, tako se atomske orbitale istog atoma mogu kombinovati i dati hibridne orbitale. Najpoznatije hibridne orbitale su:
Dakle hibridizacija je proces kombinacije atomskih orbitala istog atoma.
Dodatak odgovoru
Evo i malo detaljnijih informacija:
Neusaglašenosti između eksperimentalnih rezultata i teorija o kovalentnoj vezi u mnogim slučajevima, zahtevali su nove prilaze pri rešavanju ovog problema. Čuveni američki hemičar, inače dobitnik dve nobelove nagrade, Pauling, uveo je 1931. godine u hemiju jedan novi postupak koji nosi naziv HIBRIDIZACIJA. To je kvantno mehanički način kombinovanja (mešanja, ukrštanja) normalnih atomskih orbitala koje mogu da oforme jednu novu skupinu atomskih orbitala sa izvanrednom orjentacijom za stupanje u vezu sa drugim atomskim orbitalama. Predpostavilo se da orbitale elektrona koje postoje u slobodnim atomima mogu da podležu preuređenju i modifikaciji u samom procesu nastajanja kovalentne veze. Hibridizacija je koristan matematički proces koji opisuje jačinu uzajamnog preklapanja atomskih orbitala pri obrazovanju stabilnih orbitala, u obliku novih talasnih funkcija, tzv. HIBRIDNIH ORBITALA.
S obzirom da postanak hibridnih orbitala dosad nije utvrđen ni u jednom izolovanom atomu, smatra se da hibridizacija nastaje u samom procesu dobijanja molekula. Prema tome: "HIBRIDIZACIJA JE MATEMATIČKI PROCES, A NE FIZIČKI FENOMEN". Hibridne orbitale su kombinacija atomskih orbitala istog atoma.
Osnovna saznanja o hibridnim orbitalama mogu se sumirati na sledeći način:
1) Hibridizacija je proces kombinovanja atomskih orbitala istog atoma.Prema tome hibridne orbitale su atomske orbitale.
2) Samo one atomske orbitale koje imaju bliski sadržaj energije mogu se kombinovati pri nastajanju hibridnih orbitala.
3) Broj hibridnih orbitala uvek jednak broju kombinovanih prostih atomskih orbitala.
Sve što znamo o stvarnosti proističe iz eksperimenta i završava se njime.
http://hemija-ugljovodonika.blogspot.com
Komentar
Kao sto rece Administrator, to je kombinovanje tj preklapanje orbitala u u nekom atomu. Medjutim, to ipak jeste fizicki proces, tacnije kvantno-mehanicki! Ukoliko atom moze prilikom hemijske reakcije odn pri formiranju atoma da preklopi orbitale on ce to i ucniti, uz ogranicenje "da mu to odgovara" ili ti ukoliko ce sebi na taj nacin sniziti potencijalnu E odn sadrzaj energije (sve stvari u prirodi teze da imaju nizu energiju odn da snize sebi energiju - osn zakon fizike-Termodinamika). To, da li ce se, ili nece, neki atom hibridizovati, moze se odrediti odn izracunati odgovarajucom talasnom jednacinom (tzv Sredingerova j-na), sto u stvari predstavlja osnovu kvantno-mehanickog pristupa objasnjavanja strukture atoma odn strukture elektronskog omotaca kao i ponasanja odredjenih vrsta atoma.
Moj odgovor
To da li je matematički ili fizički fenomen, ne znam jer nisam ja ispitivao to pitanje, ali u knjizi "Opšta i neorganska hemija" od Stanimir R. Arsenijević se kaže upravo ono što sam dole napisao: Hibridizacija je matematički, a ne fizički fenomen! Ne znam zašto je to napisao, ali verovatno ima neki razlog... :)
Da li su orbitale fizički ili matematički fenomen? Mislim matematički... A ako su orbitale matematički fenomen, onda je i njihovo preklapanje matematički postupak, zar ne? :)
Sve što znamo o stvarnosti proističe iz eksperimenta i završava se njime.
http://hemija-ugljovodonika.blogspot.com
kako da znam da li ima
kako da znam da li ima hibridizacije ili ne..npr kao kod H2S ..?? I zasto je bas ugao od 90 i nesto stepeni?