Adicija, kao sto sama rec kaze, ti je neka vrsta "dodavanja". Za razliku od supstitucije koja je zamenjivanje, ovde se dodaju atomi/molekuli. E, ali kako se oni mogu dodati na neko jedinjenje kao sto je metan (alkan). Odgovor je nikako. Ugljenik, buduci da je cetvorovalentan, ne moze da ima jos atoma vezanih za njega, nego eventualno neki od vodonika mogu da se zamene nekom jednovalentnom cesticom. Ali, kod etena (alken) ili etina (alkin) raskidanjem veza moze da se oslobodi prostora za jos cestica. Stim, sto kad se to desi, vise nemas pocetnu funkcionalnu grupu.
Alkeni mogu da se adiraju sa npr. H2, Cl2, Br2... i u tom slucaju, na to jedinjenje se samo dodaju te cestice. Npr:
C2H4 + Cl2 = C2H4Cl2 (sa jednostrukim vezama)
Alkini, buduci da imaju trostruku vezu, mogu prvo raskinuti jednu, pa potom i drugu da bi ostali sa jednostavnom jednostrukom. Npr:
C2H2 + Cl2 = C2H2Cl2 (sa jednom dvostrukom)
C2H2Cl2 + Cl2 = C2H2Cl2 (sa jednostrukim vezama)
A, ako se adira vodonik, menja se klasa jedinjenja:
C2H2 (alkin) + H2 = C2H4 (alken)
C2H4 + H2 = C2H6 (alkan)
Ako ti treba, mogu ti objasniti detaljnije nomenklaturu i Markovnikovljevo pravilo.
Ako si u osnovnoj, ono nije ni toliko bitno. Stilizovano, ono glasi:
Ako se adira sa nesimetricnim reagensom, vodonikovi atomi tog reagensa vezuju se za ugljenikov atom koji vec ima vezane vodonikove atome za njega (ili koji ima veci broj ugljenikovih atoma vezanih za njega).
Simetricni reagensi:
H2
Cl2
Br2
...
Nesimetricni reagensi:
HCl
HBr
H2O
...
Primer:
Adicija, kao sto sama rec
Adicija, kao sto sama rec kaze, ti je neka vrsta "dodavanja". Za razliku od supstitucije koja je zamenjivanje, ovde se dodaju atomi/molekuli. E, ali kako se oni mogu dodati na neko jedinjenje kao sto je metan (alkan). Odgovor je nikako. Ugljenik, buduci da je cetvorovalentan, ne moze da ima jos atoma vezanih za njega, nego eventualno neki od vodonika mogu da se zamene nekom jednovalentnom cesticom. Ali, kod etena (alken) ili etina (alkin) raskidanjem veza moze da se oslobodi prostora za jos cestica. Stim, sto kad se to desi, vise nemas pocetnu funkcionalnu grupu.
Alkeni mogu da se adiraju sa npr. H2, Cl2, Br2... i u tom slucaju, na to jedinjenje se samo dodaju te cestice. Npr:
C2H4 + Cl2 = C2H4Cl2 (sa jednostrukim vezama)
Alkini, buduci da imaju trostruku vezu, mogu prvo raskinuti jednu, pa potom i drugu da bi ostali sa jednostavnom jednostrukom. Npr:
C2H2 + Cl2 = C2H2Cl2 (sa jednom dvostrukom)
C2H2Cl2 + Cl2 = C2H2Cl2 (sa jednostrukim vezama)
A, ako se adira vodonik, menja se klasa jedinjenja:
C2H2 (alkin) + H2 = C2H4 (alken)
C2H4 + H2 = C2H6 (alkan)
Ako ti treba, mogu ti objasniti detaljnije nomenklaturu i Markovnikovljevo pravilo.
Markovnikovljevo pravilo
Hvala puno na objasnjenju. Posto si se vec ponudio da li mozes da mi objasnis i Markovnikovljevo pravilo ako moze???
Ako si u osnovnoj, ono nije
Ako si u osnovnoj, ono nije ni toliko bitno. Stilizovano, ono glasi:
Ako se adira sa nesimetricnim reagensom, vodonikovi atomi tog reagensa vezuju se za ugljenikov atom koji vec ima vezane vodonikove atome za njega (ili koji ima veci broj ugljenikovih atoma vezanih za njega).
Simetricni reagensi:
H2
Cl2
Br2
...
Nesimetricni reagensi:
HCl
HBr
H2O
...
Primer:
CH3-CH=CH2 + HBr = CH3-CHBr-CH3
a ne:
CH3-CH=CH2 + HBr = CH3-CH2-CH2Br