Azeotropske smese

Ukratko, to su smese konstantne tacke kljucanja i sastava.
Poduze, to bi otprilike moglo biti objasnjeno na sledeci nacin.

Na primer, u rastvorima HNO3 masenog udela manjeg od 68% para sadrzi uvek znatno vise H2O no HNO3. Tako para koja je u ravnotezi sa rastvorom HNO3 masenoh udela 30% kod kljucanja sadrzi H20 masenog udela veceg od 95%. Dakle, ako zagrevamo neki rastvor HNO3 masenog udela manjeg od 68%, isparavace uglavnom voda, a tacka kljucanja rastvora, kao i maseni udeo HNO3, rasce sve do 121 stepen Celzijusa i 68,2%. Tad tekucina i para sadrze HNO3 istog masenog udela, i tad je tacka kljucanja rastvora konstantna i maksimalna.

Nadam se da nije previse nerazumljivo. :)

Darky je to veoma lijepo objasnila, pa ću dodati samo nešto:

Azeotropna smjesa je smjesa dviju (ili više) tekućina za koje je karakteristično da privlačne sile između istovrsnih i raznovrsnih čestica nisu jednake (za razliku od zeotropa gdje je A-A = B-B = A-B). Ne slijede Raoultov zakon.

Azeotrope možemo okarakterizirati kao pozitivno ili negativno odstupanje od Raoultovog zakona.
Pozitivno je kada su privlačne sile A-A veće nego između B-B ili A-B. Tada jedna tekućina nastoji "izgurati" drugu iz smjese što se očituje povećanjem tlaka para. (Pr. propanol-voda)
Negativno odstupanje je kada su privlačne sile A-B veće nego između A-A ili B-B, i dolazi do smanjenja tlaka para. (Pr. nitratna k.-voda)

Pri miješanju komponenata u takvu smjesu dolazi do promjene temperature i volumena (na taj način da je volumen smjese manji ili veći od zbroja volumena čistih komponenata koje tvore smjesu).