Ne znam koji si razred, ali o ovome imas lepo objasnjeno u knjizi iz fizike za drugi razred gimnazije prirodno-matematickog smera. =)
Rad gasa pri izotermskom procesu
Pri ovom procesu je temperatura konstantna pa se samim tim ni unutrasnja energija idealnog gasa ne menja, tu zavisnost unutrasnje enegrije od tempertaure lepo mozes videti i iz formule:
deltaU= 3/2nRdeltaT
Prvi princip termodinamike glasi:
Q=deltaU + A
Iz ovog principa sledi da je Q=A. Ova relacija karakterise izotermski proces sa energijskog stanovista. Kolicina toplote koja se dovodi gasu u porpunosti se [retvara u rad koji vrsi sila pritiska pri sirenju gasa. Pri sirenju gasa sistem prima odredjenu kolicinu toplote, a pri sabijanju kolicina toplote dobijena padom spoljnih sila predaje se okolnim telima.
Rad gasa pri adijabatskim procesima
Pri adijabatskim procesima sistemu se ne dovodi toplota niti se od njega oduzima. S toga je Q=0. Tada je A=-deltaU. Rad se vrso na racun unutrasnje energije koja se usled toga samnjuje. Takav termodinamicki proces, pri kome ne dolazi do razmene toplote, se naziva adijabatski proces. Naravno, rad bilo koje masine na racun unutrasnje energije je ogranicen. Iz toga sledi da je nemoguce konstruisati perpetum mobile prve vrste.
Posto pri ovom procesu rad i unutrasnja energija imaju razlicite predznake pri adijabatskom sirenju gas se hladi, a pri sabijanju zagreva.
Onda imas Poasonovu jednacinu koja povezuje p i V pri ovim procesima:
pV^k=const
gde je k=Cp/Cv
Sve ovo se predstavlja u pV dijagramu u kojem, kada na isti dijagram ucrtas izotermu i adijabatu, mozes videti njihov odnos. Ondosno, mozes videti da je pri adijabatskom sabijanju gasa rad iste spoljasnje sile veci nego pri izotermskom sabijanju. Sa adijabatskim sirenjem je obrnuti slucaj.
Nadam se da sam ti bar malo pomogla. Ako nesto nisam dovoljno jasno napisala slobodno pitaj. =)
Gasni izoprocesi sa energijskog stanovista
Ne znam koji si razred, ali o ovome imas lepo objasnjeno u knjizi iz fizike za drugi razred gimnazije prirodno-matematickog smera. =)
Rad gasa pri izotermskom procesu
Pri ovom procesu je temperatura konstantna pa se samim tim ni unutrasnja energija idealnog gasa ne menja, tu zavisnost unutrasnje enegrije od tempertaure lepo mozes videti i iz formule:
deltaU= 3/2nRdeltaT
Prvi princip termodinamike glasi:
Q=deltaU + A
Iz ovog principa sledi da je Q=A. Ova relacija karakterise izotermski proces sa energijskog stanovista. Kolicina toplote koja se dovodi gasu u porpunosti se [retvara u rad koji vrsi sila pritiska pri sirenju gasa. Pri sirenju gasa sistem prima odredjenu kolicinu toplote, a pri sabijanju kolicina toplote dobijena padom spoljnih sila predaje se okolnim telima.
Rad gasa pri adijabatskim procesima
Pri adijabatskim procesima sistemu se ne dovodi toplota niti se od njega oduzima. S toga je Q=0. Tada je A=-deltaU. Rad se vrso na racun unutrasnje energije koja se usled toga samnjuje. Takav termodinamicki proces, pri kome ne dolazi do razmene toplote, se naziva adijabatski proces. Naravno, rad bilo koje masine na racun unutrasnje energije je ogranicen. Iz toga sledi da je nemoguce konstruisati perpetum mobile prve vrste.
Posto pri ovom procesu rad i unutrasnja energija imaju razlicite predznake pri adijabatskom sirenju gas se hladi, a pri sabijanju zagreva.
Onda imas Poasonovu jednacinu koja povezuje p i V pri ovim procesima:
pV^k=const
gde je k=Cp/Cv
Sve ovo se predstavlja u pV dijagramu u kojem, kada na isti dijagram ucrtas izotermu i adijabatu, mozes videti njihov odnos. Ondosno, mozes videti da je pri adijabatskom sabijanju gasa rad iste spoljasnje sile veci nego pri izotermskom sabijanju. Sa adijabatskim sirenjem je obrnuti slucaj.
Nadam se da sam ti bar malo pomogla. Ako nesto nisam dovoljno jasno napisala slobodno pitaj. =)