Bazni oksidi se ponasaju kao baze i sa vodom grade baze, a kiseli oksidi grade kiseline (kiseli oksidi ne grade baze). Kiseline su kovalentna jedinjenja, a baze jonska (naravno, ni kiseline ni baze nisu 100% kovalentna odn. 100% bazna jed.). U periodi, kako ides desno, elementi sve teze otpustaju elektrone (sve manji radijus atoma!), zbog sve efektivnijeg naboja jezgra (najjednostavnije, svi valentni elektroni su na istom energijskom nivou, priblizno im je ista energija, a protona ima sve vise, tako da jezgro sve jace drzi elektrone-ponavljam, ovo je najjuproscenije). Zato oni prave kovalentne veze sa vodonikom i kiseonikom (to su kiseline). Baze su jonska jedinjenja, gde metal daje elektrone OH grupi (tj. daje elektrone kiseonicima i pravi OH- jone). Na pocetku periode, jezgro najslabije drzi elektrone, i oni se lako predaju, a kako idemo dalje u periodi to ide sve teze, sve dok se to vise ni ne moze uraditi (zato su prvi elementi u grupi elementi koji grade najjace baze). Kako idemo u grupi na dole, to je poluprecnik atoma sve veci, a kako su valentni elektroni sve vise udaljeni od jezgra, lakse se otpustaju i prave se baze (tako u jednoj grupi, bazne osobine rastu na dole, i npr. KOH je jaca baza od NaOH). Isto tako, dok je ugljenik nemetal, gradi ugljenu kiselinu itd, olovo (u istoj je grupi) je metal, gradi hidrokside.
Nadam se da ti je jasno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Probacu da ti
Probacu da ti objasnim.
Bazni oksidi se ponasaju kao baze i sa vodom grade baze, a kiseli oksidi grade kiseline (kiseli oksidi ne grade baze). Kiseline su kovalentna jedinjenja, a baze jonska (naravno, ni kiseline ni baze nisu 100% kovalentna odn. 100% bazna jed.). U periodi, kako ides desno, elementi sve teze otpustaju elektrone (sve manji radijus atoma!), zbog sve efektivnijeg naboja jezgra (najjednostavnije, svi valentni elektroni su na istom energijskom nivou, priblizno im je ista energija, a protona ima sve vise, tako da jezgro sve jace drzi elektrone-ponavljam, ovo je najjuproscenije). Zato oni prave kovalentne veze sa vodonikom i kiseonikom (to su kiseline). Baze su jonska jedinjenja, gde metal daje elektrone OH grupi (tj. daje elektrone kiseonicima i pravi OH- jone). Na pocetku periode, jezgro najslabije drzi elektrone, i oni se lako predaju, a kako idemo dalje u periodi to ide sve teze, sve dok se to vise ni ne moze uraditi (zato su prvi elementi u grupi elementi koji grade najjace baze). Kako idemo u grupi na dole, to je poluprecnik atoma sve veci, a kako su valentni elektroni sve vise udaljeni od jezgra, lakse se otpustaju i prave se baze (tako u jednoj grupi, bazne osobine rastu na dole, i npr. KOH je jaca baza od NaOH). Isto tako, dok je ugljenik nemetal, gradi ugljenu kiselinu itd, olovo (u istoj je grupi) je metal, gradi hidrokside.
Nadam se da ti je jasno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck