Valenca predstavlja sposobnost atoma da se jedini sa drugim atomima. Ako je element jednovalentan (ili monovalentan), to znaci da se jedini uvek sa jednim atomom, kao sto je npr. vodonik. Naravno, postoji puno polivalentnih elemenata- pr. CH4, metan, gde je ugljenik tetravalentan. Jedan element moze da bude i multivalentan, npr. azot.
Oksidacioni broj predstavlja naelektrisanje atoma u jedinjenju, bilo stvarno ili fiktivno. Pr. NaCl, natrijum i hlor su ovde jednovalentni, a oksidacioni broj je +1 za Na, -1 za Cl-. Kod kovalentnih jedinjenja postoji fiktivno naelektrisanje, pri cemu negativno naelektrisanje uvek ima elektronegativniji element. Pr. H2O- kiseonik je -2, a vodonici +1.
Medjutim, ne poklapaju se uvek valenca i oksidacioni broj ( po broju). Npr. H2, molekul vodonika, ima dva atoma vodonika valence I. Medjutim, posto su u pitanju isti atomi, njihova elektronegativnost je ista, privlacenje elektrona je jednake jacine, pa je oksidacioni broj 0 (nema ni fiktivnog naelektrisanja). Ili H2O2, vodonik-peroksid, ima strkturu H-O-O-H, oba atoma kiseonika imaju valencu II. Medjutim, nije tako kod oksidacionog broja. Posto je elektronegativnost atoma kiseonika jednaka, oni jednakom jacinom privlace elektrone izmedju sebe, tako da su vodonici +1, a kiseonici -1 (racuna se samo fiktivno naelektrisanje izmedju vodonika i kiseonika, jer tu postoji razlika u elektronegativnosti).
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Valenca predstavlja
Valenca predstavlja sposobnost atoma da se jedini sa drugim atomima. Ako je element jednovalentan (ili monovalentan), to znaci da se jedini uvek sa jednim atomom, kao sto je npr. vodonik. Naravno, postoji puno polivalentnih elemenata- pr. CH4, metan, gde je ugljenik tetravalentan. Jedan element moze da bude i multivalentan, npr. azot.
Oksidacioni broj predstavlja naelektrisanje atoma u jedinjenju, bilo stvarno ili fiktivno. Pr. NaCl, natrijum i hlor su ovde jednovalentni, a oksidacioni broj je +1 za Na, -1 za Cl-. Kod kovalentnih jedinjenja postoji fiktivno naelektrisanje, pri cemu negativno naelektrisanje uvek ima elektronegativniji element. Pr. H2O- kiseonik je -2, a vodonici +1.
Medjutim, ne poklapaju se uvek valenca i oksidacioni broj ( po broju).
Npr. H2, molekul vodonika, ima dva atoma vodonika valence I. Medjutim, posto su u pitanju isti atomi, njihova elektronegativnost je ista, privlacenje elektrona je jednake jacine, pa je oksidacioni broj 0 (nema ni fiktivnog naelektrisanja). Ili H2O2, vodonik-peroksid, ima strkturu H-O-O-H, oba atoma kiseonika imaju valencu II. Medjutim, nije tako kod oksidacionog broja. Posto je elektronegativnost atoma kiseonika jednaka, oni jednakom jacinom privlace elektrone izmedju sebe, tako da su vodonici +1, a kiseonici -1 (racuna se samo fiktivno naelektrisanje izmedju vodonika i kiseonika, jer tu postoji razlika u elektronegativnosti).
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck