Nisu sva jonska jedninjenja dobro rastvorljiva u vodi. Mnogi karbonati su generalno lose rastvorljivi u vodi (naravno, mnoga jedninja, pa i karbonati alkalnih metala su dobro rastvorljivi) - a CaCO3 je poznati primer. Kada je rastvoren CO2 u vodi dolazi do reakcije: CaCO3+CO2+H2O-->Ca(HCO3)2, a nastalo jedinjenje, kalcijum-hidrogenkarbonat je mnogo bolje rastvorljivo (uopsteno su hidrogenkarbonati rastvorljiviji od karbonata, postoje izuzeci). Na primer, cesto pijaca voda sadrzi hidrogenkarbonate Ca i Mg, a u kraskim oblastima postoji problem, jer voda sadrzi bas dosta tih jedinjenja. Prilikom zagrevanja vode (ne mora da dodje do kljucanja), dolazi do raspada hidrogenkarbonata, nastaje karbonat, voda i CO2 (obrnuta reakcija od gore navedene), i nastaje kamenac koji steti mnogim predmetima koji stalno rade sa vodom.
Inace, rastvorljivost je ponekad tesko objasniti, vec se samo iz eksperimentalnih podataka zna sta je rastvorno, a sta nije (naravno, postoje i znacajni su i kvantitativni podaci); medjutim rastvorljivost se ponekad moze objasniti pomocu energije hidratacije i energije kristalne resetke, ali ovo sto sam napisao je sasvim dovoljno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Vec sam napisao da su karbonati alkalnih metala rastvorni u vodi.
Poznato je da su jedinjenja alkalnih metala dosta stabilna, jer grade cvrste veze, sa najvecim jonskim karakterom. Ukoliko hocemo racunski da proverimo, videcemo da je spontanija reakcija dekompozicije kalcijum-karbonata (ima manju Gibsovu energiju).
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Oni su i jedno i drugo. Alotropske modifikacije nekog elementa su razliciti oblici javljanja tog elementa-npr. rombicni i monoklinicni sumpor (sumpor ima jos al.modifikacija, ali necemo da sirimo toliko pricu). Kiseonik postoji takodje u vise alotropskih modifikacija, najznacajnije- O2 i O3. Medjutim, kada se alotropi razlikuju po nacinu kristalizacije (kada grade razlicite kristalne resetke), onda se nazivaju i polimorfi, kao sto je to kod vec pomenutih alotropskih modif. sumpora.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Natrijum-karbonat je rastvoran u vodi, i moze da istalozi Ca2+ u obliku CaCO3. Ca2+ + CO32- --> CaCO3 (s) -Posto vise nema Ca2+ jona, ne moze nastati kamenac. Ne znam za NaCl, mozda neko voli da mu odeca bude slana? xD Jonski izmenjivaci su jedninjenja krupnih anjona sa puno katjona alkalnih metala, pr. Na+. Ti joni zamenjuju mesto sa Ca2+ jonima, da ne moze kasnije nastati kamenac. Ovo je, naravno, uprosceno, ali bi trebalo i da bude dovoljno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it"Max Planck
Znači ioni Ca2+ reagiraju s CO32- iona koji potiču iz Na2CO3 ...
ali nije li to reakcija stvaranja kamenca: Ca2+ + CO32- --> CaCO3
(tu mi se čini da se kamenac opet stvara)
Još jedno pitanje u vezi CaCO3:
u knjizo piše da se ova reakcija odvija u spiljama- nastajanje stalaktita i stalagmita:
CaCO3 + CO2 + H2O--> Ca(HCO3)2
Dakle tu se mora smanjiti konc.CO2 DA SE ravnoteža pomakne lijevo, tj. da se taloži karbonat, ali na koji način se može djelovat na položaj ravnoteže u ovoj reakciji, tj. na koji načim priroda tu djeluje, što se točno dešava s CO2?
Zagrevanjem se na primer smanjuje rastvorljivost ugljen-dioksida i ravnoteža se pomeri u levo. I inače se zagrevanjem rastvora kalcijum-hidrogenkarbonata stvara kalcijum-karbonat. Taj proces je u svakodnevnom životu najočigledniji u pojavi nastanka kamenca u sudovima za zagrevanje česmenske vode.
Za razliku od kolega i srednjoškolaca koji Vam izlaze u susret ja bih za promenu imao nekoliko pitanja za korisnika Chemie.
1. S obzirom da se izuzetno aktivan korisnik sudeći po broju postavljenih pitanja zanima me kada ćete ispravno popuniti podatke na svom profilu?
2. Da li se amaterski bavite hemijom ili pitanja postavljate jer su Vam odgovori potrebni za školu? Ako ste 1985. godište onda verovatno za fakultet i sl.
3. Da li koristite internet pretraživač(e) pre nego što postavite pitanje(a)? Ovo pitam jer većinu odgovore na pitanja koja ste postavljali možete pronaći u knjigama za srednju školu, poneka zahtevaju upotrebu malo stručnije univerzitetske literature dok sve zasigurno možete pronaći na internetu. Izuzetak su zadaci koji zahtevaju detaljnija objašnjenja.
4. Da li imate nešto od stručne literature?
Sve najbolje.
Pozdrav.
"Samo su svemir i ljudska glupost beskonačni.Mada, za ovo prvo i nisam baš siguran."-A.Einstein
Nisu sva jonska jedninjenja
Nisu sva jonska jedninjenja dobro rastvorljiva u vodi. Mnogi karbonati su generalno lose rastvorljivi u vodi (naravno, mnoga jedninja, pa i karbonati alkalnih metala su dobro rastvorljivi) - a CaCO3 je poznati primer. Kada je rastvoren CO2 u vodi dolazi do reakcije: CaCO3+CO2+H2O-->Ca(HCO3)2, a nastalo jedinjenje, kalcijum-hidrogenkarbonat je mnogo bolje rastvorljivo (uopsteno su hidrogenkarbonati rastvorljiviji od karbonata, postoje izuzeci). Na primer, cesto pijaca voda sadrzi hidrogenkarbonate Ca i Mg, a u kraskim oblastima postoji problem, jer voda sadrzi bas dosta tih jedinjenja. Prilikom zagrevanja vode (ne mora da dodje do kljucanja), dolazi do raspada hidrogenkarbonata, nastaje karbonat, voda i CO2 (obrnuta reakcija od gore navedene), i nastaje kamenac koji steti mnogim predmetima koji stalno rade sa vodom.
Inace, rastvorljivost je ponekad tesko objasniti, vec se samo iz eksperimentalnih podataka zna sta je rastvorno, a sta nije (naravno, postoje i znacajni su i kvantitativni podaci); medjutim rastvorljivost se ponekad moze objasniti pomocu energije hidratacije i energije kristalne resetke, ali ovo sto sam napisao je sasvim dovoljno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck
K2CO3 je topljiv, ali CaCO3
K2CO3 je topljiv, ali CaCO3 nije topljiv , mada su slični.
Zašto je CaCO3 termički nestabilniji od Na2CO3
Vec sam napisao da su
Vec sam napisao da su karbonati alkalnih metala rastvorni u vodi.
Poznato je da su jedinjenja alkalnih metala dosta stabilna, jer grade cvrste veze, sa najvecim jonskim karakterom. Ukoliko hocemo racunski da proverimo, videcemo da je spontanija reakcija dekompozicije kalcijum-karbonata (ima manju Gibsovu energiju).
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck
Alotropija i polimorfija
Koja je razlika između polimorfije i alotropije?
- negdje piše da su rompski i monokl.sumpor alotropi , a nedgdje da su polimorfi.
Oni su i jedno i drugo.
Oni su i jedno i drugo. Alotropske modifikacije nekog elementa su razliciti oblici javljanja tog elementa-npr. rombicni i monoklinicni sumpor (sumpor ima jos al.modifikacija, ali necemo da sirimo toliko pricu). Kiseonik postoji takodje u vise alotropskih modifikacija, najznacajnije- O2 i O3. Medjutim, kada se alotropi razlikuju po nacinu kristalizacije (kada grade razlicite kristalne resetke), onda se nazivaju i polimorfi, kao sto je to kod vec pomenutih alotropskih modif. sumpora.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck
Kalcijev karbonat (ionski izmjenjivači)
Čitam o kalcitu i aragonitu pa sam se toga sjetio.
Zašto se u stroj za pranje veša/suđa dodaje Na2CO3 (ili NaCl) ako postoje ionski izmjenjivači?
Ima li to kakve veze sa uklanjanjem kamenca?Nije mi to baš jasno.
Natrijum-karbonat je
Natrijum-karbonat je rastvoran u vodi, i moze da istalozi Ca2+ u obliku CaCO3.
Ca2+ + CO32- --> CaCO3 (s) -Posto vise nema Ca2+ jona, ne moze nastati kamenac.
Ne znam za NaCl, mozda neko voli da mu odeca bude slana? xD
Jonski izmenjivaci su jedninjenja krupnih anjona sa puno katjona alkalnih metala, pr. Na+. Ti joni zamenjuju mesto sa Ca2+ jonima, da ne moze kasnije nastati kamenac.
Ovo je, naravno, uprosceno, ali bi trebalo i da bude dovoljno.
Pozdrav! :)
"A new scientific truth does not triumph by convincing opponents and making them see the light, but rather because its opponents eventually die, and a new generation grows up that is familiar with it" Max Planck
Nastajanje siga
Hvala ti :)
Znači ioni Ca2+ reagiraju s CO32- iona koji potiču iz Na2CO3 ...
ali nije li to reakcija stvaranja kamenca: Ca2+ + CO32- --> CaCO3
(tu mi se čini da se kamenac opet stvara)
Još jedno pitanje u vezi CaCO3:
u knjizo piše da se ova reakcija odvija u spiljama- nastajanje stalaktita i stalagmita:
CaCO3 + CO2 + H2O--> Ca(HCO3)2
Dakle tu se mora smanjiti konc.CO2 DA SE ravnoteža pomakne lijevo, tj. da se taloži karbonat, ali na koji način se može djelovat na položaj ravnoteže u ovoj reakciji, tj. na koji načim priroda tu djeluje, što se točno dešava s CO2?
Zagrevanjem se na primer
Zagrevanjem se na primer smanjuje rastvorljivost ugljen-dioksida i ravnoteža se pomeri u levo. I inače se zagrevanjem rastvora kalcijum-hidrogenkarbonata stvara kalcijum-karbonat. Taj proces je u svakodnevnom životu najočigledniji u pojavi nastanka kamenca u sudovima za zagrevanje česmenske vode.
Imam nekoliko pitanja za
Za razliku od kolega i srednjoškolaca koji Vam izlaze u susret ja bih za promenu imao nekoliko pitanja za korisnika Chemie.
1. S obzirom da se izuzetno aktivan korisnik sudeći po broju postavljenih pitanja zanima me kada ćete ispravno popuniti podatke na svom profilu?
2. Da li se amaterski bavite hemijom ili pitanja postavljate jer su Vam odgovori potrebni za školu? Ako ste 1985. godište onda verovatno za fakultet i sl.
3. Da li koristite internet pretraživač(e) pre nego što postavite pitanje(a)? Ovo pitam jer većinu odgovore na pitanja koja ste postavljali možete pronaći u knjigama za srednju školu, poneka zahtevaju upotrebu malo stručnije univerzitetske literature dok sve zasigurno možete pronaći na internetu. Izuzetak su zadaci koji zahtevaju detaljnija objašnjenja.
4. Da li imate nešto od stručne literature?
Sve najbolje.
Pozdrav.
"Samo su svemir i ljudska glupost beskonačni.Mada, za ovo prvo i nisam baš siguran."-A.Einstein