Pa malo je neobicno za halogene elemente da grade okside, zato sam trazio malo u literaturi i pronasao da fluor gradi jedan oksid FO, koji je bezbojan otrovan gas, ali ne bih znao koliko je ta informacija tacna. Mada je poprilicno i moguce jer, po recima jednog mog profesora: ''Fluor je najveci svaler medju elementima, sa svima gradi jedinjenja'', tako da izmedju ostalog moze i sa kiseonikom. :)
Da, stim što se ta jedinjenja ne zovu okisdi jer je u njima kiseonik u pozitivnom oksidacionom broju zbog ogromne elektronegativnosti fluora. Ta jedinjenja se zato zovu kiseonikovi fluoridi.
Prvi je kiseonik(II)-fluorid, OF2 (elektropozitivniji element se piše prvi). Dobija se uvođenjem fluora u rastvor natrijum-hidroksida, pri čemu još nastaju NaF i voda.
Drugi je kiseonik(I)-fluorid, ali ne FO/OF već O2F2 (strukture F-O-O-F, dakle nije dimer strukture F-O). Dobija se direktnom sintezom fluora i kiseonika pri ekstremnim uslovima (vrlo nizak pritisak i temperatura).
Oba su vrlo neuobičajena. Uglavnom se istražuju zarad geometrije molekula kao i jedinjenjima koja grade sa plemenitim gasovima ili njihovim jedinjenjima. Stabilni su samo pri vrlo niskim temperaturama.
fluor oksid
Pa malo je neobicno za halogene elemente da grade okside, zato sam trazio malo u literaturi i pronasao da fluor gradi jedan oksid FO, koji je bezbojan otrovan gas, ali ne bih znao koliko je ta informacija tacna. Mada je poprilicno i moguce jer, po recima jednog mog profesora: ''Fluor je najveci svaler medju elementima, sa svima gradi jedinjenja'', tako da izmedju ostalog moze i sa kiseonikom. :)
Da, stim što se ta
Da, stim što se ta jedinjenja ne zovu okisdi jer je u njima kiseonik u pozitivnom oksidacionom broju zbog ogromne elektronegativnosti fluora. Ta jedinjenja se zato zovu kiseonikovi fluoridi.
Prvi je kiseonik(II)-fluorid, OF2 (elektropozitivniji element se piše prvi). Dobija se uvođenjem fluora u rastvor natrijum-hidroksida, pri čemu još nastaju NaF i voda.
Drugi je kiseonik(I)-fluorid, ali ne FO/OF već O2F2 (strukture F-O-O-F, dakle nije dimer strukture F-O). Dobija se direktnom sintezom fluora i kiseonika pri ekstremnim uslovima (vrlo nizak pritisak i temperatura).
Oba su vrlo neuobičajena. Uglavnom se istražuju zarad geometrije molekula kao i jedinjenjima koja grade sa plemenitim gasovima ili njihovim jedinjenjima. Stabilni su samo pri vrlo niskim temperaturama.
Non scholae, sed vitae discimus!